Brzo čitanje - način za brže prikupljanje informacija

Znanstvena su istraživanja pokazala da je ljudski mozak sposobniji pročitati mnogo više teksta nego što smo naučili tradicionalnim čitanjem. Posljednjih desetljeća otkriveno je više od 90% spoznaja o procesima mozga.

S prelaska iz 20. u 21. stoljeće najviše istraživanja usmjereno je na funkcioniranje velikog mozga (lat. cerebrum), odnosno moždane kore koja se još stručno naziva cerebralni korteks i prekiva cijeli mozak, a upravlja razumijevanjem, pamćenjem, komunikacijom, organizacijom, odlučivanjem, kreativnošću, govorom, glazbom itd.

Roger Sperry, američki nobelovac i psiholog, u svojim istraživanjima došao je do spoznaje da su moždane polutke povezane iznimno zamršenim sustavom živčanih vlakana te da se u moždanoj kori aktivnosti dijele na one s lijeve i s desne strane. Sperry je još otkrio da dok je aktivna lijeva strana mozga, desna strana dolazi u opušteno, polumeditativno, alfa-valno stanje; i obratno.
Shvativši mogućnosti mozga i način na koji on funkcionira metoda brzog čitanja povezala je sve tehnike kojima se funkcija mozga dovodi u optimalno stanje, odnosno stanje spremno za čitanje. U tom slučaju, prednost tehnike brzog čitanja spram tradicionalnog čitanja je apsolutna usmjerenost čitača na tekst koji čita čime on postaje brži i kvalitetniji u čitanju.
U učenju čitanja gotovo svi ljudi imaju puni raspon mentalnih kapaciteta. No tijekom pogrešnih modela obrazovanja i stalnog razvoja frustracije prema čitanju i učenju, većina ljudi počne vjerovati da nisu nadareni za te metalne aktivnosti te stvaraju averziju prema čitanju i učenju. Međutim, zanemarena područja mozga treniranjem se mogu opet aktivirati bez obzira na dob.
Što znači da ako netko nije dugo čitao i učio ne znači da ne može naučiti brzo čitati ili da će mu tehnika brzog čitanja biti napornija od osobe koja neprekidno uči. Naprotiv, tijekom višegodišnjih treninga brzog čitanja metodu su jednako uspješno svladale sve dobne skupine od školske djece do umirovljenika. Budući da je metodologija brzog čitanja utemeljena na najnovijim spoznajama o funkcioniranju mozga, brzo čitanje djeluje na svim područjima intelektualnog razvoja čovjeka.

Brzim čitanjem, danas se koriste poslovni ljudi, učenici i studenti, uistinu više nema granice u primjeni ove izvanredne vještine. Najveći motivi učenja i primjene vještine brzog čitanja temelje se na sljedećim mogućnostima:
•čitanju svih žanrova i oblika teksta pet puta brže od tradicionalnog čitanja
•jačanju koncentracije
•primjeni mentalnih (kognitivnih, umnih) mapa kojima se povećava pamćenje
•čitanje postaje zabava.


Integriranjem raznih tehnika utemeljenih na znanstvenim istraživanjima iz područja medicine i psihologije tijekom učenja vještine brzog čitanja polaznici dobivaju puno više od same brzine čitanja.
Primjenom mentalnih mapa, koje spajaju doživljaj s pročitanim pojmom, osoba povećava svoj kapacitet memorije. Vježbom koncentracije, koja se primarno obavlja kako bi se čitatelj što dulje mogao usredotočiti na čitani tekst, razvija se dodatna sposobnost postizanja pozornosti koja se može upotrijebiti u svim životnim situacijama, a ne samo u čitanju.
Ipak krajnji cilj učenja tehnike brzog čitanja je povećati brzinu čitanja od tri do pet puta u usporedbi s tradicionalnim čitanjem, uz potpuno razumijevanje.
Osim sposobnosti našeg mozga i dobrih tehnika kojima se brzo i lako usavršava metoda brzog čitanja vrlo je važna i dobra volja kako bi se naučila ova revolucionarna vještina. Brzo čitanje uči se na specijalističkim seminarima i treninzima brzog čitanja.




.......meni je ovo  zanimljivo......A vama ?........