Sretan Uskrs !

Uskrs bez nasilja

Podrijetlo riječi Uskrs je u staroslavenskom glagolu koji je značio 'rasti' i 'razvijati se'.

Postoje mnogi načini kako proslaviti Uskrs i obilježiti tradiciju, a da se pritom razvijamo i rastemo.

Iskušajte neke od navedenih:
• Na blagoslov u crkvu možete odnijeti namirnice biljnog podrijetla.
• Ne kupujte kokošja jaja za bojanje, već plastična ili drvena koja su izdržljivija, ljepša i trajna.
• Prilikom pripreme obroka i kolača za uskršnji objed, iskušajte recept za pincu bez jaja i ostale
recepte na webu Udruge i pripremite objed koji neće osuditi životinje na smrt.
• Ne kupujte kuniće ili piliće kao zabavu za djecu, jer životinje nisu igračke. Ako želite pomoći i imate
uvjete, radije udomite napuštenu životinju.
• Informirajte se o pravima životinja i upoznajte se s istinom koja se krije iza industrije uzgoja životinja.
• Ako imate djecu, razgovarajte s njima o životinjama i njihovom prirodnom životu.

Uskrs je najveći blagdan kojim kršćani obilježavaju pobjedu života nad smrću. No i dalje, upravo za
Uskrs, najveći broj kokoši, pilića i drugih životinja iskorištava se i ubija zbog tradicionalnog jedenja jaja,
šunke, slastica s jajima i ostalog, kako bi se proslavio ovaj dan.
Jaja nastaju od jajnih stanica. Nakon ovulacije jajna stanica pada u jajovod gdje se nastavlja stvaranje jajeta. Ako je jaje oploñeno, što je u prirodi gotovo uvijek, stvara se zametak, a ako nije, nastavlja se
stvaranje jajeta, pri čemu je sneseno jaje ekvivalent procesu menstruacije kod sisavaca.
U prirodi, nakon nekoliko snesenih jaja, kokoš će početi sjediti na njima, kako bi se iz njih rodili pilići. S
pilićima, dok su još u jajetu, stvara majčinsku povezanost i prati ih do odrastanja. U uzgoju kokoši, jaja
se svakodnevno uklanjaju kako bi se kod kokoši potaknuo nagon za nadoknadom gubitka i daljnje
nesenje jaja. Danas su križanjem ili genetskim izmjenama stvorene pasmine kod kojih je naglašen
nagon za nesenjem, a nagon za ležanjem na jajima je izbjegnut ili snažno reduciran. U intenzivnom
uzgoju kokoši prolaze više puta i postupak prisilnog mitarenja – teškog šokiranja kroz jednotjedno
uskraćivanje hrane, vode i svjetla – koje rezultira opadanjem perja i stresom, a izaziva novi period
nesenja. Regulira im se i ciklus izmjene dana i noći, što dovodi do dodatne patnje.
U farmskom uzgoju trpaju ih po nekoliko u kavez u kojemu ne mogu niti rastegnuti krila. Zbog
skučenog prostora i loših uvjeta, rane polako zamjenjuju perje. Kako bi se zbog nepodnošljivih uvjeta
života izbjeglo meñusobno ranjavanje, kokoši podvrgavaju izrazito bolnom strojnom rezanju kljuna.
Nakon stalne izloženosti stresu i neprekidnog tjeranja na nesenje jaja, potpuno iscrpljene kokoši
odvode u klaonicu, gdje ih vješaju za noge i režu im vratove. Na kraju njihova bijednog života, njihova
izmrcvarena, napaćena tijela više nemaju nikakvu vrijednost, pa se najčešće koriste za juhe, za mačju
i pseću hranu ili kao gnojivo.
Neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja su muški pilići, jer ne legu jaja niti su poželjni za mesnu
industriju, koja koristi druge pasmine, manipulirane za davanje neprirodno velike količine mesa. Čim
se rode, u industriji jaja muške piliće ubijaju gušenjem ili ih žive samelju. Svake godine u svijetu ubiju
milijarde tek roñenih muških pilića.
Jaja nam nutritivno nisu potrebna u prehrani. Na sam Uskrs tradicionalno se odnose u crkvu jaja i
drugi dijelovi životinjskih tijela na blagoslov.

Uskrs je slavlje pobjede nad smrću, no pobjedu nad smrću
nisu izvojevale kokoši, pilići, svinje, janjići i ostale životinje, mrtve na blagdanskom stolu.
Proslavite ovaj Uskrs bez nasilja i svojim izborom prehrane izravno pomozite životinjama,
kao i okolišu i svojemu zdravlju.

Pogledajte i upotrijebite Recepte bez nasilja    http://drumtidam.info/201104214940/Recepti-bez-nasilja-4940.html

http://www.prijatelji-zivotinja.hr/