Praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije odžane u Chicagu dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika,
a osmoro je radnika osuđeno na smrt.
Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom.
1. maja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine.(Wikipedija)

Radostan vikend !
Uživajte u prirodi i društvu :))

Danas je Dan drveta

http://biosvijest.com/index.php?option=com_content&view=article&id=378%3Adan-drveta&catid=31%3A1&Itemid=86

Voćka poslije kiše

Gle malu voćku poslije kiše:

Puna je kapi pa ih njiše.

I bliješti suncem obasjana,

Čudesna raskoš njenih grana.

Al nek se sunce malko skrije,

Nestane sve te čarolije.

Ona je opet kao prvo,

Obično, jadno, malo drvo.

Dobriša Cesarić

Sretan Uskrs !

Uskrs bez nasilja

Podrijetlo riječi Uskrs je u staroslavenskom glagolu koji je značio 'rasti' i 'razvijati se'.

Postoje mnogi načini kako proslaviti Uskrs i obilježiti tradiciju, a da se pritom razvijamo i rastemo.

Iskušajte neke od navedenih:
• Na blagoslov u crkvu možete odnijeti namirnice biljnog podrijetla.
• Ne kupujte kokošja jaja za bojanje, već plastična ili drvena koja su izdržljivija, ljepša i trajna.
• Prilikom pripreme obroka i kolača za uskršnji objed, iskušajte recept za pincu bez jaja i ostale
recepte na webu Udruge i pripremite objed koji neće osuditi životinje na smrt.
• Ne kupujte kuniće ili piliće kao zabavu za djecu, jer životinje nisu igračke. Ako želite pomoći i imate
uvjete, radije udomite napuštenu životinju.
• Informirajte se o pravima životinja i upoznajte se s istinom koja se krije iza industrije uzgoja životinja.
• Ako imate djecu, razgovarajte s njima o životinjama i njihovom prirodnom životu.

Uskrs je najveći blagdan kojim kršćani obilježavaju pobjedu života nad smrću. No i dalje, upravo za
Uskrs, najveći broj kokoši, pilića i drugih životinja iskorištava se i ubija zbog tradicionalnog jedenja jaja,
šunke, slastica s jajima i ostalog, kako bi se proslavio ovaj dan.
Jaja nastaju od jajnih stanica. Nakon ovulacije jajna stanica pada u jajovod gdje se nastavlja stvaranje jajeta. Ako je jaje oploñeno, što je u prirodi gotovo uvijek, stvara se zametak, a ako nije, nastavlja se
stvaranje jajeta, pri čemu je sneseno jaje ekvivalent procesu menstruacije kod sisavaca.
U prirodi, nakon nekoliko snesenih jaja, kokoš će početi sjediti na njima, kako bi se iz njih rodili pilići. S
pilićima, dok su još u jajetu, stvara majčinsku povezanost i prati ih do odrastanja. U uzgoju kokoši, jaja
se svakodnevno uklanjaju kako bi se kod kokoši potaknuo nagon za nadoknadom gubitka i daljnje
nesenje jaja. Danas su križanjem ili genetskim izmjenama stvorene pasmine kod kojih je naglašen
nagon za nesenjem, a nagon za ležanjem na jajima je izbjegnut ili snažno reduciran. U intenzivnom
uzgoju kokoši prolaze više puta i postupak prisilnog mitarenja – teškog šokiranja kroz jednotjedno
uskraćivanje hrane, vode i svjetla – koje rezultira opadanjem perja i stresom, a izaziva novi period
nesenja. Regulira im se i ciklus izmjene dana i noći, što dovodi do dodatne patnje.
U farmskom uzgoju trpaju ih po nekoliko u kavez u kojemu ne mogu niti rastegnuti krila. Zbog
skučenog prostora i loših uvjeta, rane polako zamjenjuju perje. Kako bi se zbog nepodnošljivih uvjeta
života izbjeglo meñusobno ranjavanje, kokoši podvrgavaju izrazito bolnom strojnom rezanju kljuna.
Nakon stalne izloženosti stresu i neprekidnog tjeranja na nesenje jaja, potpuno iscrpljene kokoši
odvode u klaonicu, gdje ih vješaju za noge i režu im vratove. Na kraju njihova bijednog života, njihova
izmrcvarena, napaćena tijela više nemaju nikakvu vrijednost, pa se najčešće koriste za juhe, za mačju
i pseću hranu ili kao gnojivo.
Neželjeni nusproizvod u proizvodnji jaja su muški pilići, jer ne legu jaja niti su poželjni za mesnu
industriju, koja koristi druge pasmine, manipulirane za davanje neprirodno velike količine mesa. Čim
se rode, u industriji jaja muške piliće ubijaju gušenjem ili ih žive samelju. Svake godine u svijetu ubiju
milijarde tek roñenih muških pilića.
Jaja nam nutritivno nisu potrebna u prehrani. Na sam Uskrs tradicionalno se odnose u crkvu jaja i
drugi dijelovi životinjskih tijela na blagoslov.

Uskrs je slavlje pobjede nad smrću, no pobjedu nad smrću
nisu izvojevale kokoši, pilići, svinje, janjići i ostale životinje, mrtve na blagdanskom stolu.
Proslavite ovaj Uskrs bez nasilja i svojim izborom prehrane izravno pomozite životinjama,
kao i okolišu i svojemu zdravlju.

Pogledajte i upotrijebite Recepte bez nasilja    http://drumtidam.info/201104214940/Recepti-bez-nasilja-4940.html

http://www.prijatelji-zivotinja.hr/

 

Dan planeta Zemlje

Šetnja u slici

Šetnja :)

Sutra,u srijedu 20.travnja 2011. dolazimo u školu u 8 i 30 bez teških školskih torbi !

Umjesto njih,sa sobom nosimo sendvič i bocu vode i idemo u duuuugu šetnju u prirodu.

Iz šetnje se vraćamo oko 12.30.sati.

Marta je najbolja :)

Marta Jedrejčić najbolja cicibanka u Hrvatskoj


Istarski su penjači u kratko vrijeme nastupili na dva značajna penjačka natjecanja - prvenstvu Hrvatske u boulderu te regionalnom kupu u austrijskom Feistritzu. Na prvenstvu Hrvatske održanom u Zagrebu najbolji je rezultat postigla Marta Jedrejčić iz pazinskog Hiperaktiva koja je postala prvakinja, a u regionalnom kupu u konkurenciji penjača iz Austrije, Slovenije i Hrvatske najbolji istarski penjač bio je Filip Banko iz Hiperaktiva koji je zauzeo peto mjesto u kategoriji penjača ispod 12 godina.

Medu cicibankama u Zagrebu je uz Jedrejčić slast penjanja na postolje osjetila i Laura Hrestak iz pulskog Onsihgta koja je bila treća, a Banko je bio drugi u konkurenciji dječaka te kategorije. Među kadetkinjama Lucija Ćurković (Onsight) bila je treća, a njen klupski kolega je zauzeo isto mjesto u muškoj konkurenciji, dok je Filip Sironić iz Hiperktiva bio drugi stariji junior.

Medu 160 natjecatelja u austrijskom Feistritzu nedaleko od Klagenfurta nastupila su i trojica penjača pazinskog Hiperaktiva. Jedrejčić je u istoj kategoriji bila 22., dok je Sironić zauzeo 10. mjesto.

A.Fi.

Glas Istre, 19. travnja 2011.

BRAVO MARTA !!!

ČESTITAMO !!!

Proljetni odmor :)

Proljetni odmor traje od 21.travnja do 1.svibnja 2011.

Rođendaniiiiiiiii :)

Sreća :)

Pigs are friends,not food.

...Sreća je jedino što postaje dvostruko ako se s nekim podijeli.

                                                                                       (kineska)

Rastimo zajedno :)

Ruke prijateljstva :)

Hvala cure !!!
Sretan rođendan Doris :))
Živio 1.aprililiiiiiii :))