Kineziologija je znanost o kretanju ljudskog tijela.
Brain gym ili gimnastika za mozak, temeljni je program edukacijske kineziologije
(učenja kretanjem), a uključuje vježbe koje potiču integraciju moždanih funkcija,
što rezultira djelotvornijim učenjem.
Osmislio ga je dr. sc. Paul Dennison, koji je i sam imao poteškoća u učenju čitanja i pisanja. Radeći s djecom koja „teže“ usvajaju gradivo, djecom koja imaju dijagnosticiran ADHD i s djecom koja imaju disleksiju i disgrafiju,
uočio je da niz jednostavnih pokreta – vježbi koje su se svakodnevno provodile,
uvelike pomažu djeci u savladavanju gradiva i poboljšavaju njihov uspjeh u školi.
Važno je znati da se mišljenje i učenje ne događaju samo u glavi. U procesima mišljenja i učenja integralnu ulogu igra i cijelo tijelo. Postavlja se pitanje: „Zašto se u našim školama ne koriste ti jednostavni pokreti?“ Razlog su dvije velike zablude:
1. Um i tijelo su odvojeni pa kretanje nema nikakve veze sa inteligencijom.
2. Jednostavne fizičke aktivnosti za koje ne trebaju pomagala i ne oduzimaju puno vremena nisu
od nikakve koristi.
Trebamo znati da tjelesna aktivnost, osim što oblikuje i jača mišiće i kosti, potiče i rast neurona i neuronskih mreža.
Izvodimo li vježbe polako i s ravnotežom stvorit će se i veći broj veza među neuronima.
Aerobne vježbe povećavaju dotok krvi i kisika u mozak, pa i naš mozak „bolje radi.“
Brain gym koristan je i u svim drugim područjima života, kako djeci tako i odraslima.
Susrevši se sa brain gym sustavom vježbi, i isprobavši ga prvo na vlasitom djetetu, odlučila sam sustav jednostavnih pokreta primjeniti i u nastavi.
Svakodnevno, prije određene aktivnosti na satu (čitanje, pisanje, računanje...)
zajedno sa učenicima izvodim određene pokrete.
U prva dva razreda, u okviru rekreativne stanke, slušajući priču koju im pričam,
učenici izvode jednostavne pokrete.
U trećem i četvrtom razredu učenike upoznajem sa pojmom brain gym i svrhom pojedine vježbe, odnosno pokreta. Zanimljivo je vidjeti učenike kako prije testa koriste „moždane tipke“
ili za vrijeme testa, kad se ne mogu dosjetiti odgovora, masiraju istodobno točke ispod nosa i na bradi.
Na kraju, pripremila sam vam i neke primjere jednostavnih pokreta, pa ih pokušajte primjeniti.
BRAIN GYM POKRETI
Križno hodanje
Marširanje u mjestu naizmjenično dodirujući desnim laktom lijevo koljeno i lijevim laktom desno koljeno. Poboljšava vještine čitanja, tjelesnu koordinaciju, vještine učenja i pamćenja, aktivira lijevu i desnu stranu mozga.
Kvačenje
Prekrižiti gležnjeve, spojiti ruke i ispreplesti prste, te privući ruke na prsa. Jača samopuzdanje, usmjerava na učenje. Kvačenje u trajanju dvije minute zatvorenih očiju umanjuje stres.
Moždane tipke
Palcem i kažiprstom trljamo udubine ispod ključne kosti, a druga ruka počiva na pupku. Poboljšava koncentraciju prije testa.
Energetsko zijevanje
Otvoriti usta i masirati zglob na mjestu gdje se susreću gornja i donja vilica. Razbuđuje mozak i poboljšava koncentraciju, te pomaže kod glasnog čitanja.
Misleća kapa
Odvrtanje hrskavice hrskavice uha od vrha do ušne resice. Poboljšava slušanje, prisjećanje i pamćenje.
Misli na X
Zatvoriti oči i zamisliti X. U mislima mu mijenjati veličinu, položaj i boju, udaljavati ga i približavati. Ima iste efekte kao i križno hodanje.
Lijene osmice
Izvoditi ∞ u zraku ispruženom rukom (po papiru, ploči, podu, klupi). Poboljšava grafomotoriku, vještine čitanja i pisanja.
Slon
Lijevo uho čvrsto osloniti na lijevo rame i ispruženom rukom raditi lijene osmice, najprije jednom, a zatim drugom rukom. Pomaže pri rješavanju matematičkih zadataka, samopouzdanju i mišljenju. Ujedno pomaže djeci koja pate od česte upale uha.
Ispijanje vode
Popijte čašu vode. Pričekajte nekoliko minuta da tijelo upije tekućinu.
Važnost vode za životne funkcije vam je sigurno poznata.
90% mozga sastavljeno je od vode.
Treba li posebno objašnjenje?
Priredila: D. D., učiteljica
Brain gym ili gimnastika za mozak, temeljni je program edukacijske kineziologije
(učenja kretanjem), a uključuje vježbe koje potiču integraciju moždanih funkcija,
što rezultira djelotvornijim učenjem.
Osmislio ga je dr. sc. Paul Dennison, koji je i sam imao poteškoća u učenju čitanja i pisanja. Radeći s djecom koja „teže“ usvajaju gradivo, djecom koja imaju dijagnosticiran ADHD i s djecom koja imaju disleksiju i disgrafiju,
uočio je da niz jednostavnih pokreta – vježbi koje su se svakodnevno provodile,
uvelike pomažu djeci u savladavanju gradiva i poboljšavaju njihov uspjeh u školi.
Važno je znati da se mišljenje i učenje ne događaju samo u glavi. U procesima mišljenja i učenja integralnu ulogu igra i cijelo tijelo. Postavlja se pitanje: „Zašto se u našim školama ne koriste ti jednostavni pokreti?“ Razlog su dvije velike zablude:
1. Um i tijelo su odvojeni pa kretanje nema nikakve veze sa inteligencijom.
2. Jednostavne fizičke aktivnosti za koje ne trebaju pomagala i ne oduzimaju puno vremena nisu
od nikakve koristi.
Trebamo znati da tjelesna aktivnost, osim što oblikuje i jača mišiće i kosti, potiče i rast neurona i neuronskih mreža.
Izvodimo li vježbe polako i s ravnotežom stvorit će se i veći broj veza među neuronima.
Aerobne vježbe povećavaju dotok krvi i kisika u mozak, pa i naš mozak „bolje radi.“
Brain gym koristan je i u svim drugim područjima života, kako djeci tako i odraslima.
Susrevši se sa brain gym sustavom vježbi, i isprobavši ga prvo na vlasitom djetetu, odlučila sam sustav jednostavnih pokreta primjeniti i u nastavi.
Svakodnevno, prije određene aktivnosti na satu (čitanje, pisanje, računanje...)
zajedno sa učenicima izvodim određene pokrete.
U prva dva razreda, u okviru rekreativne stanke, slušajući priču koju im pričam,
učenici izvode jednostavne pokrete.
U trećem i četvrtom razredu učenike upoznajem sa pojmom brain gym i svrhom pojedine vježbe, odnosno pokreta. Zanimljivo je vidjeti učenike kako prije testa koriste „moždane tipke“
ili za vrijeme testa, kad se ne mogu dosjetiti odgovora, masiraju istodobno točke ispod nosa i na bradi.
Na kraju, pripremila sam vam i neke primjere jednostavnih pokreta, pa ih pokušajte primjeniti.
BRAIN GYM POKRETI
Križno hodanje
Marširanje u mjestu naizmjenično dodirujući desnim laktom lijevo koljeno i lijevim laktom desno koljeno. Poboljšava vještine čitanja, tjelesnu koordinaciju, vještine učenja i pamćenja, aktivira lijevu i desnu stranu mozga.
Kvačenje
Prekrižiti gležnjeve, spojiti ruke i ispreplesti prste, te privući ruke na prsa. Jača samopuzdanje, usmjerava na učenje. Kvačenje u trajanju dvije minute zatvorenih očiju umanjuje stres.
Moždane tipke
Palcem i kažiprstom trljamo udubine ispod ključne kosti, a druga ruka počiva na pupku. Poboljšava koncentraciju prije testa.
Energetsko zijevanje
Otvoriti usta i masirati zglob na mjestu gdje se susreću gornja i donja vilica. Razbuđuje mozak i poboljšava koncentraciju, te pomaže kod glasnog čitanja.
Misleća kapa
Odvrtanje hrskavice hrskavice uha od vrha do ušne resice. Poboljšava slušanje, prisjećanje i pamćenje.
Misli na X
Zatvoriti oči i zamisliti X. U mislima mu mijenjati veličinu, položaj i boju, udaljavati ga i približavati. Ima iste efekte kao i križno hodanje.
Lijene osmice
Izvoditi ∞ u zraku ispruženom rukom (po papiru, ploči, podu, klupi). Poboljšava grafomotoriku, vještine čitanja i pisanja.
Slon
Lijevo uho čvrsto osloniti na lijevo rame i ispruženom rukom raditi lijene osmice, najprije jednom, a zatim drugom rukom. Pomaže pri rješavanju matematičkih zadataka, samopouzdanju i mišljenju. Ujedno pomaže djeci koja pate od česte upale uha.
Ispijanje vode
Popijte čašu vode. Pričekajte nekoliko minuta da tijelo upije tekućinu.
Važnost vode za životne funkcije vam je sigurno poznata.
90% mozga sastavljeno je od vode.
Treba li posebno objašnjenje?
Priredila: D. D., učiteljica
+ fotke :) Suziteljica
Nema komentara:
Objavi komentar